Znanstveni se doprinos ove knjige vidi na dvije razine. Prva je od njih znanstveni doprinos istraživanjima dječje književnosti, dječje kulture i studijima djetinjstva, kojima knjiga Marijane Hameršak ne samo pridonosi svojim opsežnim sadržajem, raznolikim temama i vrijednim uvidima, nego i svojim sofisticiranim pristupom i analitičkom discipliniranošću. (…) Na drugoj, međutim, razini, znanstveni doprinos knjige vidim i u kontekstu hrvatske humanistike i znanosti o književnosti izvan okvira proučavanja dječje književnosti i dječje kulture; ovaj se znanstveni doprinos ogleda u istraživačkim smjerovima i zaključcima koji, premda se primarno odnose na dječji segment unutar hrvatske kulturne slike 19. i 20. stoljeća, uvjerljivo pokazuju i međusobnu komunikaciju dječjih i nedječjih društveno-povijesnih procesa istraživanog razdoblja.  

Izv. prof. dr. sc. Dubravka Zima

Metodologija se odlikuje aktualnošću, inovativnošću, interdisciplinarnošću (folkloristika, filologija, povijest književnosti, komparativna književnost, sociologija književnosti, povijest i antropologija djetinjstva, historiografija) te kapilarnim poznavanjem dosadašnjih spoznaja. Stoga je ova knjiga doista uzorna po svojoj akademskoj usustavljenosti.

Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Natke Badurine

Jedna od rijetkih knjiga toga opsega kod nas koja se bavi novijom češkom književnošću i jedina koja se bavi ženskim pismom. Uklapa se u korpus tematski sličnih djela u hrvatskoj i svjetskoj književnosti, a opisuje jedan relevantan i slabo poznat književni korpus. 

Prof. dr. sc. Katica Ivanković

Knjiga Suzane Kos bavi se češkim ženskim pismom s kraja 20. i početka 21. stoljeća. Autorica analizira odabrane češke tekstove iz danoga razdoblja oslanjajući se na teorijska dostignuća o konstruiranju ženskog identiteta, kao i spoznaje iz rodne teorije uopće. Autorski korpusi pritom se analiziraju vodeći računa o društvenim promjenama koje su za dekonstruiranje tradicionalnog i konstruiranje novog ženskog identiteta u odabranim prozama nerijetko bili od odlučujuće važnosti. 

Doc. dr. sc. Matija Ivačić

Znanstvena relevantnost knjige temelji se na osebujnom pristupu koji se koristi u čitanju jednog književnog korpusa. Riječ je o hrvatskom kriminalističkom romanu koji se u tekstu čita kroz prizmu kulturalne kriminologije. To čitanje oprimjeruje metodološki obrat recentne znanstvene prakse koji ne samo da umrežuje različita disciplinarna polja nego u nekim instancama posve napušta disciplinarne granice i, fokusirajući se na određenu problematiku, prihvaća izazov postdisciplinarnosti. Stoga knjiga nije samo relevantna za znanost o književnosti, posebice za izučavanje naznačenog žanra, nego i za znanosti koje se bave zločinom i svakovrsnim prijestupima.

Iz recenzije dr. sc. Stipe Grgasa, red. prof. 

Knjigu Vladana Čuture možemo smatrati unapređenjem hrvatske znanosti o književnosti novim spoznajama koje se tiču širenja granica tradicionalne znanosti o književnosti prema kulturalnoj kriminologiji u pristupu žanru kriminalističkog romana te oblikovanjem analitički inovativnog čitanja hrvatskog kriminalističkog romana koje ukazuje na potencijal književne činjenice kao specifično oblikovanog kulturnog narativa o kriminalu i zločinu. (…) Autor u svojoj analizi na svrhovit način povezuje navedene discipline, oblikujući jedinstven i originalan interdisciplinarni metodološki alat za pristup ovoj izazovnoj problematici.

Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Maše Kolanović

Posrijedi je vrijedno djelo, jedno od rijetkih koja se bave razvojem kriminalističkog žanra u češkoj književnosti 60-ih godina, kada je ona doživljavala svoje prozne vrhunce u dvadesetom stoljeću. Autor posvećuje pozornost i ideološkim determinantama koje utječu na njegovo strukturiranje. Istodobno je riječ o jednoj od rijetkih knjiga napisanih na hrvatskom jeziku koje se bave poetikom kriminalističkog žanra.

Iz recenzije prof. dr. sc. Katice Ivanković

Knjiga se bavi razdobljem renesanse kriminalističkog žanra u Češkoj između 1958. i 1969. godine na temelju refleksije žanra u kritičkim i teorijskim tekstovima koji su iskristalizirali dva modela kriminalističke književnosti – model socijalističke kriminalističke proze i model kriminalističke proze kao igre. Autor ukazuje na izuzetnu raslojenost češke kriminalističke proze u danom razdoblju te djela koja se opiru svrstavanju u jedan od dvaju modela i narušavaju njihovu tematsku i ideološku paradigmu.

Iz recenzije doc. dr. sc. Suzane Kos

Zahvaljujući teorijskoj perspektivi istraživanja, ali jednako tako i odličnom uvidu u književnopovijesni kontekst, knjiga predstavlja značajan doprinos suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti, a napose hrvatskoj slavistici i polonistici, te ispunjava izrazitu receptivnu prazninu ako je riječ o poljskom pjesništvu 20. stoljeća (tog književnog i kulturnog  fenomena per se), a posebno u odnosu na pjesništvo jednog književnog nobelovca (Miłosz), jednog koji je godinama bio kandidat za tu nagradu (Różewicz), a uključivanjem i trećeg velikog poslijeratnog poljskog pjesnika, Zbigniewa Herberta, knjiga dobiva dimenziju temeljnog  uvida u oblikovanje i funkcioniranje poljskog pjesničkog kanona druge polovice 20. stoljeća.  

Iz recenzije red. prof. dr. sc. Dalibora Blažine

Knjiga se bavi analizom i interpretacijom djela poljskih pjesničkih klasika, no njezin ishod premašuje te okvire i ulazi duboko u književnoteorijska pitanja pjesništva i sociologiju književnosti. Može biti spoznajno poticajna filolozima iz raznih nacionalnih sredina, jednako tako i čitateljima.

Iz recenzije red. prof. dr. sc. Katice Ivanković