Poziv na sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji
Mit, trauma i sjećanje u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim kulturama
24-27. rujna 2015. (Lovran)
Organizatori:
dr. sc. Danijela Lugarić Vukas, Zavod za znanost o književnosti Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
dr. sc. Molnár Gábor Tamás, Institut za mađarsku književnost i kulturalne studije, Sveučilište ELTE, Budimpešta
Međunarodni znanstveni skup Mit, trauma i sjećanje u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim kulturama, koji će se održati od 24. do 27. rujna 2015., nastavlja se na dugogodišnju suradnju Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Institutom za istraživanje književnosti, koji od 1992. godine djeluje pri Sveučilištu Eötvös Loránd (Budimpešta).
Cilj je ovog trodnevnog susreta osigurati međunarodnu znanstvenu platformu tijekom koje će istraživači iz različitih disciplina raspravljati o vezama između sjećanja, mita i traume u književnosti, umjetnosti i popularnoj kulturi u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Istočnoga bloka i bivše Jugoslavije. Polazeći od relativno slabe zastupljenosti analiza korelacija između sjećanja i traume u hrvatskom akademskom prostoru, cilj je skupa odmaknuti se od već utabane staze promatranja traume kao neizgovorivog i neiskazivog iskustva (Cathy Caruth, Shoshana Felman, Dori Laub, Dominic LaCapra i drugi) te obratiti pozornost na kulturne i geografske specifičnosti spomenutih europskih regija s obzirom na to da su kolektivne povijesne katastrofe na našim prostorima često bile praćene revizijama narativa o prošlosti, odnosno prekrajanjem javne artikulacije sjećanja na povijesne i često traumatične događaje. Narativi o tome kako se valja sjećati i što valja ostati u sjećanju često su bili u suprotnosti s traumatičnim aspektima prošlosti budući da se je politika sjećanja oslanjala na različite političke i kulturne mitove, a ne na iskustva svjedoka traumatičnih događaja.
Tijekom ovog simpozija pokušat ćemo rasvijetliti različite aspekte uloge sjećanja – političkog, kulturnog, povijesnog i društvenog – u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim geografskim i kulturnim prostorima tijekom 20. i 21. stoljeća.
Rad simpozija bit će podijeljen u nekoliko tematskih sekcija.
1. Sjećanje i povijest u „drugoj Europi“
Kako se događaji pretvaraju u povijesne narative te, posljedično, rekonstruiraju u kolektivnim i individualnim sjećanjima? U kojoj se mjeri strategije reprezentacije individualnog sjećanja sukobljavaju s političkim, kulturnim i društvenim sjećanjem te je li dijalog između individualnog sjećanja i povijesnoga narativa vidljiv u književnosti, umjetnosti i popularnoj kulturi? Može li se trauma smatrati privilegiranim kulturnim poljem koji nam omogućuje uvid u svjedokove činove pregovaranja između sjećanja i povijesti?
2. Trauma i sjećanje prije i nakon Zida
Koji su dominantni žanrovi i mediji sjećanja? Tko su primarni agenti te idiomi pamćanja i prenošenja traume? Jesu li vizualni tekstovi (koji zbog svoje ikoničke prirode mogu ne samo prikazivati sjećanje, nego i proizvesti osjećaj te tako u apelativnom smislu bitno dulje i intenzivnije djelovati na gledatelja / čitatelja) razotkrili da je jezik književnosti u svojoj težnji da se nametne kao privilegirani medij za transmisiju traume ograničen?
3. Mit i svjedočenje
U kojoj mjeri žanr svjedočenja, kao govorni čin par excellence, „izvodi” svoga subjekta i svjedokovo sjećanje? Ne stavlja li taj performativni aspekt svjedočenja autentičnost i vjerodostojnost samog svjedočenja pod pitanje? Ako politički mitovi, kao što je pisao R. Barthes, “brišu” povijest iz jezika, reduciraju li politički mitovi, kao drugotni semiotički sustavi, različitosti individualnih sjećanja? Kako različite interpretacije političkih mitova (prirodne ili parazitske u odnosu na prirodni jezik) utječu na svjedočenja svjedoka? Kako subjekt – u želji da rekonstruira jezik na nemitološki način u svome svjedočenju – pregovara s političkim mitovima? Ostaju li u svjedočenju vidljivi tragovi pregovaranja? Odražavaju li intelektualne i javne debate o etici i estetici svjedočenja i promjene u javnoj politici sjećanja na prošlost?
4. Budućnost (post)sjećanja u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim kulturama
Kako se prenosi transgeneracijsko sjećanje (odnosno, sjećanje potomaka stvarnih svjedoka traumatičnih događaja) te kako ono funkcionira u kulturi? Kako transnacionalni faktori, karakteristični za suvremeno društvo (poput masovnih migracija, kulture putovanja i globalne ekonomije), utječu na načine na koje se pojedinci sjećaju političkih događaja? Kako (post)sjećanja oblikuju budućnost pojedinca ili grupe?
Radni su jezici simpozija engleski i njemački.
Molimo da prijedloge svojih tema te kratki sažetak (300-400 riječi) i CV (100 riječi), pošaljete do 1. svibnja 2015. na e-mail adresu dlugaric@ffzg.hr.
